HTV1 03.07.2008. 15:45

Kriminalistički film struje film noir. Vincent Parry (H. Bogart), nevino optužen i osuđen zbog umorstva supruge, bježi iz kalifornijskog zatvora San Quentin. Na slobodi priskače mu u pomoć umjetnica Irene (L. Bacall) i još nekoliko osoba koje mu žele pomoći da otkrije pravoga ubojicu. Neke od njih to uopće ne čine iz dobronamjernih pobuda, što će Parry naslutiti kad bude ubijen prvi svjedok koji bi mogao svjedočiti u njegovu korist. A policijski se obruč oko njega sve više steže…
Uzbudljivi kriminalistički film Delmera Davesa (U 3.10 za Yumu) s vrlo složenim zapletom u kojemu protagoniste tumači poznati par – u filmu i životu – Humphrey Bogart i Lauren Bacall. Specifična zanimljivost pa i povijesno značenje filma je u tome što se prvih pol sata protagonist ne vidi i što se tada sva događanja vide iz njegove perspektive (u subjektivnim kadrovima) – režijski postupak koji je izazvao više imitacija.

• Trajanje: 102 min.
• Uloge: Humphrey Bogart, Lauren Bacall, Agnes Moorehead i Bruce Bennett
• Scenarij: Delmer Daves (prema romanu Davida Goodisa)
• Redatelj: Delmer Daves

Izvor: hrt.hr

HTV1 02.07.2008. 15:45

Klasična melodrama s elementima ratnog filma. Godine 1941. u grad Casablancu, koji je pod kontrolom Vichyjevske republike, stižu antifašistički borac Victor Laszlo (P. Henreid) u bijegu pred Gestapom i njegova žena, Norvežanka Ilsa (I. Bergman). Da bi se domogli broda za Sjedinjene Države, potrebne su im falsificirane putne isprave koje im može osigurati Rick (H. Bogart), vlasnik američkog bara, mračan i ciničan čovjek, s kojim je Ilse prije rata doživjela burnu romansu. Politički neopredijeljen, Rick u početku oklijeva, želi izbjeći sukob s infiltriranim gestapovcima, a ne može ni zaboraviti razočaranje koje je doživio u vezi s Ilse…
Jedan od najpoznatijih kultnih filmova uopće, „Casablanca“ je snimljena u jeku Drugog svjetskog rata. Odabir velike marokanske luke kao mjesta radnje ima simboličko značenje – ona je „umanjeni“ oblik aktualnog globalnog sukoba, predstavljenoga preko gostiju različitih nacionalnosti i političkih opredjeljenja koji posjećuju bar „Kod Ricka“. Film ima antinacističku, te ujedno i antiratnu poruku, te napetu radnju koja je vrlo vješto isprepletena s pričom o ljubavnom trokutu. Mnogi motivi iz filma često su bili citirani, primjerice Bogartova rečenica upućena Ingrid Bergman „Uvijek ćemo imati naš Pariz“ ili njezina „Sviraj je ponovno, Sam“, misleći na ljubavni šlager „As Time Goes By“. Film je bio nominiran za osam Oscara, a osvojio je tri: za najbolji film, za režiju i scenarij.

• Trajanje: 103 min.
• Uloge: Humphrey Bogart, Ingrid Bergman, Claude Rains, Paul Henreid, Conrad Veidt, Peter Lorre, Dooley Wilson
• Redatelj: Michael Curtiz

Izvor: hrt.hr

HTV1 01.07.2008. 15:35

Pustolovna vestern drama. Meksički grad Tampico, veljača 1925. Neuredni Amerikanac Fred C. Dobbs (H. Bogart) skitnica je i probisvjet koji nekoliko posljednjih pesosa odluči uložiti u kupovinu srećke. Kad potroši sav sitniš koji je višekratno posudio od svog zemljaka u bijelom odijelu (J. Huston), Fred shvati da je krajnje vrijeme da potraži nekakav posao. Nakon što na klupi u parku uskoro upozna sebi sličnog skitnicu Boba Curtina (T. Holt), njih dvojica nevoljko prihvate nadničarski posao građevinskih radnika pod vodstvom energičnog Pata McCormicka (B. MacLane). Međutim, kad nekoliko dana poslije doznaju da ih McCormick iskorištava kao besplatnu radnu snagu, i da im ne nemjerava platiti ni pesosa, Fred i Curtin batinama uspiju od njega izvući svoj novac. Jedne od sljedećih večeri, boraveći u prenoćištu Osso Negro, zaintrigira ih priča njihovog „cimera“, krezubog i sijedog starog gunđala Howarda (W. Huston), koji počne strastveno i živopisno pripovijedati o traganju za zlatom i velikom blagu koje navodno leži u podnožju gorja Sierra Madre. Nakon što koji dan kasnije shvati da je njegova srećka dobitna i da je zaradio pristojnu sumu novca, Fred nagovori Curtina i Howarda da smjesta nabave potrebnu opremu i krenu u potragu za zlatom. Stigavši podno Sierra Madre, isprva složna trojka ubrzo stane razrađivati planove o raspodjeli budućeg blaga, pri čemu se najpohlepnijim pokaže upravo Fred. A kad poslije godinu dana mukotrpnog kopanja i ispiranja njihove vrećice sa zlatom budu pune, Fred zaključi da su mu Curtin i Howard smrtni neprijatelji koji ga namjeravaju opljačkati. Da sve bude gore, trojici muškaraca ubrzo se pridruži nezvani gost, Teksašanin James Cody (B. Bennett), koji im se svojevoljno odluči priključiti u ispiranju zlata. Dok njihove odnose sve više razjedaju nepovjerenje i paranoja, dodatne nevolje izazvat će skupina meksičkih bandita predvođenih bezobzirnim Zlatnim Šeširom (A. Bedoya)…

Godine 1949. ovjenčana Oscarima za najbolju režiju, najbolji adaptirani scenarij i najbolju sporednu mušku ulogu, te nagrađena trima Zlatnim globusima, impresivna pustolovna vestern drama glasovitog Johna Hustona (Malteško sokol, Preko Pacifika, Otok Largo, Džungla na asfaltu, Crvena značka za hrabrost, Afrička kraljica, Moulin Rouge, Moby Dick, Noć iguane, Odsjaji u zlatnom oku, Život i doba suca Roya Beana, Čovjek koji je želio biti kralj, Bijeg u pobjedu, Annie, Pod vulkanom, Čast Prizzijevih, Mrtvi), iznimno je dojmljiva ekranizacija bestseler romana zagonetnog književnika Berwicka (prema nekim izvorima Bruna) Travena Torsvana, poznatijeg pod imenom B. Traven. Porijeklom Nijemac, Traven se proslavio upravo objavljivanjem romana Blago Sierra Madre, a unatoč popularnosti koju je stekao romanesknim ciklusom Jungle Novels, u kojem se pozabavio počecima Meksičke revolucije, poput svojih američkih kolega Thomasa Pynchona i J. D. Salingera odlučio je kloniti se javnosti i ostati anoniman. O Travenu se danas malo zna, prema nekim pretpostavkama moguće je da je bio nezakoniti sin njemačkog cara Wilhelma II., a iz njegovih je djela razvidno životno iskustvo stečeno tijekom godina provedenih diljem Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Meksika.

Adaptacija Travenova romana Blago Sierra Madre, intrigantne karakterne studije i priče o pohlepi smještene u meksičku divljinu, općenito se drži jednim od najuspjelijih filmova znamenitog holivudskog nezavisnog Johna Hustona, filmaša čije su omiljene teme bile analiza ljudske prirode i suočavanje pojedinca sa životnim kušnjama. Osim što je riječ o prvom holivudskom filmu većim dijelom snimanom na autentičnim lokacijama (zamijenjenim studijskim nakon što su troškovi realizacije premašili tada izuzetno visokih tri milijuna dolara), Blago Sierra Madre je i djelo izrazitog simboličkog naboja, dojmljiva moralka koja još jednom upozorava da najveću opasnost za nekog pojedinca predstavljaju njegove vlastite slabosti i mane (gramzivost, egoizam, pohlepa), a ne izvanjska ugroza.

U glavnoj ulozi gledamo slavnog Humphreya Bogarta (Okamenjena šuma, Anđeli garava lica, Oklahoma Kid, Burne dvadesete, Oni voze noću, Visoka Sierra, Imati i nemati, Duboki san, Na osamljenom mjestu, Afrička kraljica, Udari vraga, Sabrina, Bosonoga kontesa), iznimno karizmatičnog oskarovca koji je angažman u ovom filmu isprva prilično nevoljko prihvatio. Naime, tijekom 1930-ih godina Bogart je uglavnom nastupao u tipiziranim ulogama gangstera i loših momaka, da bi se napokon, najprije 1941. godine ulogom grubog njuškala Sama Spadea u Hustonovom remek-djelu Malteški sokol, a potom godinu kasnije u liku antiheroja Ricka u nezaboravnoj romantičnoj drami Casablanca Michaela Curtiza, konačno dokazao i kao izvrstan karakterni glumac širokog raspona. Zabrinut da bi uloga patološki pohlepnog Freda C. Dobbsa mogla predstavljati korak natrag u njegovoj karijeri, Bogart ju je odlučio prihvatiti doznavši da će film režirati upravo John Huston, autor zasigurno najzaslužniji za njegovu glumačku afirmaciju. Uz Bogeya, u sporednim rolama nastupaju fantastični Walter Huston (Čovjek iz Virginije, Vrag i Daniel Webster, Yankee Doodle Dandy, Odmetnik, Sjeverna zvijezda, Deset malih crnaca, Dvoboj na suncu), redateljev otac koji je za ulogu zajedljivog no dobrodušnog gunđala Howarda zasluženo nagrađen Oscarom i Zlatnim globusom, te poznati Tim Holt (Poštanska kočija, Zajahati vjetar, Veličanstvani Ambersonovi, Moja draga Clementina).

Filmsku fotografiju potpisuje iskusni Ted McCord (Johnny Belinda, Flamingo Road, Mladić s trubom, Pustolovine Huckleberryja Finna, Moje pjesme, moji snovi), tri puta nominiran za Oscara, a glazbu znameniti trostruki oskarovac Max Steiner (Potkazivač, Jezebel, Zameo ih vjetar, Narednik York, Casablanca, Rapsodija u plavom, Pjevač jazza, Pobuna na brodu Caine).

Trajanje: 120 min.

Uloge: Humphrey Bogart, Walter Huston, Tim Holt, Bruce Bennett, Barton MacLane, Alfonso Bedoya, John Huston, Robert Blake, Arturo Soto Rangel, Margarito Luna

Scenarij: John Huston i Robert Rossen (prema romanu B. Travena)

Redatelj: John Huston

Izvor: hrt.hr